Vi pitate mi odgovaramo

Ako imate dodatnih pitanja, molimo da nam se javite na info@green-gold.hr ili Kontakt stranice putem obrasca.

Zašto KONOPLJA?

Saznaj više o CBD svojstvima

Kanabidiol (CBD) je prirodni spoj koji se nalazi u cvijetu kanabisa, biljci koja ima bogatu povijest kao lijek koji seže unazad tisuću godina. Danas, terapijska svojstva CBD-a testiraju i potvrđuju znanstvenici i liječnici širom svijeta.

Nema psihotropna svojstva te su istraživanja pokazala da ne izaziva ovisnost. CBD je jedan od više stotina „fitokanabinoida“, koji su jedinstveni za kanabis i daju biljci njezin snažan terapeutski profil.

Kanabinoidi su aktivni sastojci konoplje. Iz biljke Cannabis sativa L. do sada je izolirano više od 80 kanabinoida. Najpoznatiji su kanabidiol (CBD), kanabidivarin (CBDV), delta-9- tetrahidrokanabinol(delta-9-THC) i kanabigerol (CBG).

Unutar biljke kanabinoidi se sintetiziraju i akumuliraju u obliku karboksilnih (organskih) kiselina (CBDA, THCA, CBCA i CBGA), koje se zatim pretvaraju u neutralne oblike dekarboksilacijom.

CBD je 100% prirodan kemijski spoj koji dolazi izravno iz biljke kanabisa. CBD nije sintetički proizveden. Industrijska konoplja koristi se već stoljećima u mnogim industrijskim granama uključujući papir, tekstile, biorazgradivu plastiku, građevinu, zdravu prehranu i goriva. Industrijska konoplja je jedna od najbrže rastućih bio masa poznatih čovječanstvu i jedna od najranijih poznatih domaćih biljaka.

Kako djeluje CBD

Uzimanje CBD-a

Kada netko uzme CBD, CBD-ov kemijski sastav ulazi u ljudski sistem i odlazi u endokanabinoidni sustav koji se sastoji od receptora raspoređenih po cijelom ljudskom tijelu.

Endokanabinoidni sustav je zapravo jedna široka mreža kanabinoidnih receptora u ljudskom tijelu koji ispušta kanabinoide koje ljudsko tijelo proizvodi samo od sebe, a koji onda stvaraju interakciju sa receptorima koji se nalaze u skoro svim tkivima u ljudskom tijelu.

Uloga endokanabinoidnog sustava je da stvori ravnotežu u ljudskom tijelu – u tkivima, srcu, probavnom, endokrinom, imunološkom, neurološkom i reproduktivnom sistemu.

Zašto se koristi CBD te tko ga sve smije koristiti?

CBD je odličan proizvod za sve osobe koje pate od jakih i učestalih bolova. Može biti vrlo efektivan za smanjenje bolova koji su posljedica bolesti kao što su multipla skleroza i reumatoidni artritis.

Brojna znanstvena istraživanja također su utvrdila da korištenje CBD-a pomaže pri ublažavanju simptoma anksioznosti i depresije kod ljudi kao i kod životinja.

Istraživanja su također pokazala da CBD vrlo efektivno pomaže u smanjivanju simptoma kod osoba koje boluju ili se liječe od raka, te se čak smatra da CBD ima prirodna svojstva koja pomažu u borbi protiv raka, no za detaljnije i točnije informacije potrebno je napraviti dodatna istraživanja.

Zbog svojih antiupalnih svojstava CBD je odličan izbor za ljude koji imaju problema sa aknama na licu. Istraživanja također govore kako CBD vrlo efektivno djeluje na simptome koji su povezani sa epilepsijom,

Parkinsonovom bolesti te također usporava Alzheimerovu bolest. Određene znanstvene studije pokazuju da bi CBD mogao biti vrlo učinkovito sredstvo za prevenciju dijabetesa, liječenje od ovisnosti, mentalnih poremećaja i određenih vrsta raka, no potrebno je još znanstvenih istraživanja provedenih na ljudima da bi se to potvrdilo sa sigurnošću.

CBG

O CBG

Ili kanabigerol je još jedan kanabinoid, koji kao i CBD nije psihoaktivan i na njegovo djelovanje se može gledati samo kao na medicinsko. Otkriven je još 1964. u Izraelu od strane Yehiela Gaonija i Raphaela Mechpulama. Oni su uspjeli izolirati CBG, THC i CBD iz dok su istraživali hašiš. Iako toga vjerovatno nisu ni bili svjesni u to vrijeme, to istraživanje je postalo osnova za naše razumijevanja kanabisa. Postotak CBG-a u biljkama kanabisa uobičajeno iznosi manje od 1%. Stvar je u tome što i THC i CBD nastaju iz CBG-a, tako da ono što i ostane CBG-a bude u malim količinama. Točnije, nastaju iz CBGA. To su prvi potvrdili japanski istraživači 1996 godine. CBGA (kanabigerolna kiselina) je prethodnik trima glavnim kanabinoidnim kiselinama THCA, CBDA i CBCA. To u prijevodu znači da iz CBG-a nastaju svi ostali kanabinoidi u biljci i zato ga se naziva majkom svih kanabinoida. U većini sorti kanabisa enzimi odmah pretvaraju CBGA u THCA i CBDA, koji nakon toga u dodiru sa svjetlošću ili toplinom prelaze u THC i CBD. Samim time nam ne ostaje puno CBG-a u biljci. Uzgajivači su došli do načina kako uzgajati biljke koje ćeproizvesti veću količinu CBG-a. To nije tako lako za izvesti i troškovi proizvodnje su puno veći nego kod uzgoja THC-a ili CBD-a, što kao rezultat ima i veću cijenu CBG-a.

Potencijalne dobrobiti CBG-a

Iako se većina istraživanja vezana za CBGA i CBG do sada fokusirala uglavnom na održivu proizvodnju THCA za farmaceutske i istraživačke ciljeve, neke provedene studije pokazuju dosta potencijalnih dobrobiti CBG-a :

  • Za CBG se smatra da bi mogao biti iznimno koristan pri liječenju glaukoma iz razloga što smanjuje tlak unutar oka. CBG je potentan vazodilatator što znači da širi krvne žile i smanjuje krvni tlak.
  • Pokusima se pokazalo da je CBG učinkovit u smanjivanju karakteristika upale kod upalne bolesti crijeva.
  • U još jednom istraživanju se pokazalo da CBG štiti neurone kod miševa s Huntingtonovom bolešću. Huntingtonovu bolest karakterizira degeneracija živčanih stanica u mozgu.
  • Europska istraživanja pokazuju da je CBG učinkovito antibakterijsko sredstvo, osobito protiv otpornog na metilicin zlatnog stafilokoka (MRSA), skupine bakterija koje su razvile otpornost prema antibioticima koji su na bazi penicilina.
  • U studiji koja se bavila istraživanjem učinka pet različitih kanabinoida na kontrakcije mjehura, CBG se pokazao kao najbolji u sprječavanju grčeva i pokazao potencijal za sprječavanje budućih disfunkcija mjehura.
  • CBG je pokazao potencijal čak i u borbi sa rakom. Izgleda da CBG blokira receptore koji uzrokuju da stanice raka rastu. Mora se uzeti u obzir da rak nije jedna bolest, već mnogih njih različitih. U jednoj studiji je pokazano da je CBG utjecao na zaustavljanje stanica raka debelog crijeva kod miševa. Također se pokazalo da je dobar stimulator apetita, što bi moglo biti od velike pomoći kod kaheksije, što je stanje krajnje iscrpljenosti organizma kod mnogih stanja uključujući i rak.